Promjene Pravilnika o porezu na dohodak objavljene su u Nar.nov.br.123/10, a stupio je na snagu i primjenjuje se od 8.studenog 2010., osim obrazaca ID, DNR, IP, ID-1, DOH-Z koji će se s izmijenjenim sadržajem primjenjivati od 1.siječnja 2011. Obrazac DOH mijenja se samo u dijelu obračuna poreza zbog primjene prosječnih stopa, iznimno za 2010.

4. MOGUĆNOST POMOĆI FIZIČKIM OSOBAMA ZA ZDRAVSTVENE POTREBA
Prema čl.9.st.1.Zakona, pravne i fizičke osobe mogu darivati sredstva u novcu i u naravi fizičkim osobama, uključujući i svoje zaposlenike, za zdravstvene potrebe pod kojima se smatra liječenje i nabava ortopedskih pomagala. Darovana sredstva ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak do visine stvarno utrošenih sredstava za tu namjenu pod Zakonom propisanim uvjetima.
Darovatelj je obvezan o darovanim sredstvima voditi evidenciju u proizvoljnom obliku, koja obvezno sadržava sljedeće podatke: ime i prezime primatelja dara, OIB, način isplate (žiro-račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove (u novcu ili u dobrima), svotu koja se daruje.

5. POREZNI POLOŽAJ MANJKOVA NASTALIH U IMOVINI
Ako nastali manjak na imovini premašuje dopuštenu visinu utvrđene odlukom HGK ili HOK, za to je u pravilu odgovorna fizička osoba, radnik ili član društva, koja se služi tom imovinom u poslovanju, ili je odgovorna za raspolaganje tom imovinom, koja je obveznik poreza na dohodak. No, prema čl. 6.st.7.Pravilnika, u slučaju da ne postoji objektivna mogućnost utvrđivanja osobne odgovornosti te ako je o tome donesena odluka od strane upravnog odbora, nadzornog odbora ili skupštine društva, tada se ta svota manjka iznad dopuštene ne smatra dohotkom, već neposlovnim rashodom što znači da uvećava osnovicu poreza na dobitak. U slučaju da nije utvrđena osobna odgovornost radnika za manjak, a ovlašteni donesu odluku da se nastali manjak tereti člana društva, manjak se smatra izuzimanjem za privatne potrebe člana društva ili dioničara te se oporezuje kao dohodak od kapitala po stopi od 40% uvećanoj za prirez. Napominjemo da se, ako su primitci od kapitala ostvareni u naravi, na novčanu vrijednost toga dobra s uračunanim PDV-om dodaje porez na dohodak i prirez po preračunanoj stopi koja za poreznu stopu od 40% bez prireza iznosi 66,66%.

6. IZUZIMANJA I SKRIVENE ISPLATE
Izuzimanja i skrivene isplate prema čl.30.Zakona smatraju se dohotkom od kapitala koji se oporezuje po stopi od 40% uvećanoj za prirez.
Izuzimanjima se smatraju troškovi uporabe dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na privatni život dioničara ili člana društva.
U st.5.čl.41.Pravilnika navodi se da se skrivenom isplatom osobito smatra:
2. Davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva, uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu,
3. Plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga i učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu,
4. Davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga i učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu,
5. Omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema pravne osnove.
Posebno se napominje da se primitci dani u pravima, stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost smatraju primitcima u naravi pri obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak od kapitala, vrijednost primitka uključujući i PDV, uvećava za porez na dohodak i prirez. U tom se slučaju primjenjuje preračunana stopa, koja za 40% poreza na dohodak iznosi 66% uvećana za koeficijent prireza.

6. ISPLATE DIVIDENDI I UDJELA U DOBITKU
Isplate dividendi, dobitka na temelju udjela u kapitalu i predujmovi poreza na dohodak se obvezno isplaćuju na žiro-račun kod banke. Time se želi osigurati praćenje tih isplata od strane Porezne uprave koja ima uvid u žiro-račune.
Prema čl.10.a Zakona o porezu na dobit, ako se tijekom godine isplati predujam dobitka tekućeg razdoblja u većoj svoti od svote dobitka koja se utvrdi po završnom računu nakon oporezivanja, isplaćena se svota smatra dohotkom. Prema čl.30.Zakona o porezu na dohodak to bi se smatralo dohotkom od kapitala na osnovi izuzimanja.
O predujmljenom dobitku poduzetnik je obvezan voditi posebnu evidenciju sukladno čl.35.a.st.4.Pravilnika.
Evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobitka treba sadržavati najmanje sljedeće podatke: ime i prezime, adresu i OIB osobe kojoj je predujam isplaćen, nadnevak i svotu isplaćenog predujma te nadnevak i svotu podmirenog predujma dobitka. Evidenciju poduzetnici su obvezni voditi od dana stupanja na snagu novog Pravilnika odnosno od 4.studenog 2010. Evidencija se dostavlja Poreznoj upravi uz prijavu poreza na dobitak za 2010.

7. POREZNA IZVJEŠĆA
Poslodavci koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike obvezno podnose podatke iz obrasca ID elektroničkim putem u okviru sustava e-porezna.
Jednako tako to se odnosi i na ostale poslodavce koji zapošljavaju više od 100 radnika, ali to će se primjenjiati od 1.siječnja 2012.

Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit

1.TROŠKOVI U VEZI S KORIŠTENJEM PLOVILA, ZRAKOPLOVA, APARTMANA I KUĆA ZA ODMOR KOJI SE NALAZE U DUGOTRAJNOJ IMOVINI

d) U prvoj godini nabave spomenute imovine te u godini u kojoj je ona otuđena (npr.prodana), prihodi po osnovi njezinog korištenja u visini najmanje 7% odnosno 5% nabavne vrijednosti , utvrđuju se razmjerno broju mjeseci korištenja imovine u toj godini;
e) Poduzetnik koji ostvaruje prihode od pružanja turističkih usluga tako da kombinacijom više turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno (npr.sedmodnevni najam apartmana zajedno s korištenjem trim-kabineta i čamca) – u svrhu priznavanja troškova sukladno čl.12.st.16. Zakona treba osigurati vjerodostojne isprave o pruženoj kombinaciji turističke usluge odnosno sastaviti kalkulaciju cijene usluge iz koje će biti razvidan prihod od svake pojedinačne usluge. Ujedno je potrebno osigurati vjerodostojne Isprave o rashodima koji su nastali na temelju korištenja spomenute imovine u poslovne svrhe;
f) Poduzetnici koji u dugotrajnoj imovini imaju plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno čl.12.st.16.Zakona, obvezni su sastaviti pregled podataka za svako pojedino plovilo, zrakoplov, apartman ili kuću za odmor, u kojemu se navodi: vrsta sredstva/imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod na osnovi korištenja sredstva/imovine u poreznom razdoblju, amortizacija u poreznom razdoblju te pripadajući troškovi koji su nastali u vezi s korištenjem, ove imovine u poreznom razdoblju prema vrsti torška (npr.gorivo, popravci, osiguranje i dr.) Ovaj pregled se prilaže uz prijavu poreza na dobitak za 2010.

2. EVIDENCIJA O TROŠKOVIMA UČINJENIM ZA PRIVATNE POTREBE FIZIČKIH OSOBA
Prema odredbama iz čl.26.a st.1. Pravilnika, za poduzetnike od 4.studenog ove godine uvodi se još jedna dodatna evidencija. Riječ je o Evidenciji o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate dobitka odnosno izuzimanja i povlastice) sukladno čl. 7. Zakona. Evidencija treba obuhvatiti sve troškove za privatne potrebe fizičkih osoba (oporezivi su porezom na dohodak) , i to: dioničara, članova društva, fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost od koje se plaća porez na dobitak te s njima povezanim osobama, neovisno o tome jesu li oni porezno priznati ili nepriznati trošak sukladno čl.7.st.1. i 2. Zakona. Pod povezanim osobama smatra se rodbinski ili blisko povezane osobe.
Evidencija treba sadržavati najmanje sljedeće podatke: nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresu i OIB osobe kojoj su takvi troškovi podmireni te vrstu i svotu troška. Za ovu evidenciju pravilnikom nije propisano da se prilaže uz prijavu poreza na dobitak.